Pomorsko društvo u Bosni i Hercegovini osnovano je Odlukom o osnivanju, u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Bosne i Hercegovine, koja je usvojena na Osnivačkoj Skupštini društva, održanoj 30.9.2007. godine u Sarajevu, a isto je upisano u Registar udruženja (redni br.: RU 648/07) 31.12.2007. godine, prema Rješenju Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine broj UP08-07-1-135/07.
Osnivači i istaknuti članovi Pomorskog društva iz početnog perioda rada su: [Prof. Bakir Tanović], Prof. dr. Munir Jahić, [Prof. dr. Ibrahim Bušatlija], [Prof. dr. Zlatan Abdulah Bašić], Prof. Hasan Hadžović, gosp. Sulejman Soldin i ostali.
Prioritetni cilj Pomorskog društva, koje se razvrstava za područje djelovanja “2. Građanske inicijative” je: zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, te ostvarivanja svih njenih prava u Jadranskom moru, prema pravu sukcesije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora (UNCLOS), uključivo i slobodan pristup otvorenom moru, koje je otvoreno za sve države, bilo da su obalne ili neobalne.
Bosna i Hercegovina je notifikacijom kao nasljednica SFRJ postala članicom UNCLOS 12.01.1994. godine. Ostale nasljednice SFRJ su naknadno, istim postupkom postale članice ove konvencije, kako slijedi: Severna Makedonia 19.08.1994., Republika Hrvatska 05.04.1995., Slovenia 16.06.1995., Republika Srbija 12.04.2001. i Crna Gora 23.10.2006.
Historija brodogradnje i plovidbe na području Bosne i Hercegovine: Znak Pomorskog društva prema Članu 9. Statuta izgleda kao na grafici u nastavku (Dizajn logotipa: Tarik Zaimović, Reklamna agencija „IDEOLOGIJA“ Sarajevo, uz odobrenje Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine). Osnova znaka je novčić ilirskog plemena Daorsa, sa likom lađe i predstavlja simbol drevnog postojanja i razvoja brodarstva i plovidbe na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Historija i arheološka istraživanja ovog područja Bosne i Hercegovine vjerno pokazuju da su brodogradnja i plovidba bili razvijeni p.n.e. i da su među najstarijima u svijetu. Najvjernija arheološka otkrića su vezana za područje Stoca, Hutova blata i doline rijeke Neretve, a što se odnosi na Daorson (grč. ΔΑΟΡΣΩΝ), glavni grad ilirskog plemena Daorsa (i Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine), koji su na ovom prostoru živjeli od 300. do 50. godine p.n.e.
Ove historijske činjenice i arheološka otkrića za Bosnu i Hercegovinu su veoma bitni, a posebno se ističe otkriće mr. Snježane Vasilj (i njenog tima), koja je 2007. godine u blizini Hutova blata na lokalitetu Desilo, otkrila ilirske brodove, stare 2200 godina, dužine 15 metara i prve takve vrste u svijetu.
Historija brodogradnje i plovidbe na području Bosne i Hercegovine se nastavlja i danas. Puno je brodova, jahti i ostalih plovila u Bosni i Hercegovini i šire, u vlasništvu njenih građana, preduzeća i državnih institucija i organizacija. Nadalje, pokrenuta je proizvodnja luksuznih jahti za svjetsko tržište u preduzeću “Derubis Yachts” iz Viteza, koja doprinosi razvoju brodogradnje. Uz članstvo Bosne i Hercegovine u međunarodnim organizacijama, bitne su i postojeće obrazovne organizacije, dodjele univerzalnih diploma, dozvola i certifikata, što jasno pokazuje kontinuitet industrije brodarstva u Bosni i Hercegovini.
Za postizanje potpunih prava mora i razvoja industrije brodarstva Bosne i Hercegovine, neophodne su strateški važne aktivnosti državnih vlasti, u čemu Pomorsko društvo značajno pomaže svojim aktivnostima i inicijativama.