Brodogradnja i plovidba od prahistorije do danas na području Bosne i Hercegovine

Historija i arheološka istraživanja današnjeg područja Bosne i Hercegovine vjerno pokazuju da su brodogradnja i plovidba bili razvijeni prije nove ere (p.n.e.) i da su među najstarijima u svijetu. Najvjernija arheloška otkrića su vezana za područje Stoca, Hutova blata i doline rijeke Neretve, a što se odnosi na Daorson (grč. ΔΑΟΡΣΩΝ), glavni grad ilirskog plemena Daorsa, koji su na ovom prostoru živjeli od 300. godine p.n.e. Daorson je potpuno razoren u napadu plemena Delmata iz smjera rijeke Cetine, 44. ili 43. godine p.n.e. Novo središte (općina Diluntum) plemena Daorsa je nastalo u dijelu Vidova polja i današnjeg Stoca.

Arheoliška iskopavanja koja su počela 1963. godine vrlo brzo su pokazala značaj grada Daorsona i plemena Daorsa, jer su arheolozi pronašli brojne ostatke, među kojima ostatke amfora, keramike, brončanu kacigu, kovaonica novca sa alatima, 39 raznih novčića, među kojima i onaj sa likom lađe i ostalo. Pronađeni su i razni oblici brodova, na osnovu kojih arheolozi zaključuju da su u to vrijeme postojale dvije vrste brodova: ratni i trgovački. Tijesno vezano s tim je i historijska činjenica, da je pleme Daorsa u ratovima na Jadranskom moru, između pristalica Gaj Julija Cezara i pristalica Gnej Pompej Velikog, bili na starni Cezara, a da su Delmati (kasnije, rušitelji Daorsona) bili na strani Pompeja.

Ove historijske činjenice i arheološka otkrića i niz ostalih, koji ovdje nisu spomenuti, za Bosnu i Hercegovinu su veoma bitni, te se u tom smislu, posebno ističe otkriće mr. Snježane Vasilj (i njenog tima), koja je 2007. godine u blizini Hutova blata na lokalitetu Desilo, otkrila ilirske brodove, stare 2200 godina, dužine 15 metara i prve takve vrste u svijetu.

Radi velikog historijskog značaja Daorson je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

(Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Daorson).

Historija brodogradnje i plovidbe na područuju Bosne i Hercegovine se nastavlja i danas.

Puno je brodova, jahti i drugih plovnih sredstava u Bosni i Hercegovini i šire, u vlasništvu njenih građana i državnih institucija i organizacija, uz obrazovne institucije, dodjele univerzalnih plovnih dozvola i certifikata, što pokazuje kontinuitet plovidbe na području Bosne i Hercegovine i njenih građana, općenito.

Brodogradnja nema takav historijski kontinuitet, a oživljavanje ove djelatnosti u Bosni i Hercegovini je vidljivo: „Prva potpuno u Bosni i Hercegovini proizvedena jahta dužine 12 metara bit će predstavljena na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu nautike, koji se održava u njemačkom gradu Hamburgu naredne sedmice. Ova luksuzna jahta duga je gotovo 12 metara i široka 4,4 metra, a visoka je 5,7 metara i ima četiri smještajna kapaciteta. Tu je veliki salon za deset osoba, četiri sobe za po dvije osobe s dva pomoćna ležaja, četiri kupatila i najprostraniji je brod u toj klasi trenutno u svijetu.

Brodogradilište je smješteno u Vitezu, a vođa ovog projekta u Bosni i Hercegovini je Denis Kraljević.“

(izvor: http://www.bhrt.ba/jahta-iz-viteza-na-sajmu-nautike-u-njemackoj/)   Poštujući historijske činjenice i otkrića cijenjenih arheologa, Pomorsko društvo u Bosni i Hercegovini za svoj znak uzima  novčić sa likom lađe. To je novčić ilirskog plemena Daorsa, koji simbolizira nezavisnost, kulturu, razvijen obrt, brodogradnju i plovidbu naših vrijednih domoljuba i prethodnika na ovom područuju današnje Bosne i Hercegovine.